Struktura ispita iz matematike na državnoj maturi

Ispitom iz matematike na državnoj se maturi ispituju dosegnuta razina znanja i kompetencija iz ovih ispitnih područja

• brojeva i algebre
• funkcije
• jednadžbe i nejednadžbe
• geometirja
• modeliranje

Cilj je ispita iz matematike provjeriti do koje razine pristupnici znaju, odnosno mogu li:

• upotrebljavati matematički jezik tijekom čitanja, interpretiranja i rješavanja zadataka
• odčitavati i interpretirati podatke zadane u analitičkom, tabličnom i grafičkom obliku ili riječima te u navedenim oblicima jasno, logično i precizno prikazivati dobivene rezultate
• matematički modelirati problemsku situaciju, naći rješenje te provjereiti ispravnost dobivenog rezultata
• prepoznati i rabiti vezu između različitih područja matematike
• upotrebljavati različite matematičke tehnike tijekom rješavanja zadataka
• koristiti kalkulator

U ispitu iz matematike zadaci su prema tipovima raspsoređeni u dvije (na osnovnoj razini) odnosno na tri (na višoj razini) ispitne cjeline:

1. ispitna cjelina: zadaci višestrukog izbora
2. ispitna cjelina: zadatci kratkih odgovora
3. ispitna cjelina: zadatci produženih odgovora

Ispit na osnovnoj razini sadržava 28 zadataka podijeljenih u prve dvije ispitne cjeline. Ispit iz matematike na višoj razini sadržava 30 zadataka iz sve tri ispitne cjeline. Zadatke višestrukog izbora pristupnici rješavaju označavanjem slova samo jednog točnog odgovora među četiri ponuđena. Slova točnih odgovora označuju se znakom X. Ispravno rješen zadatak donosi jedan ili dva boda, ovisno o složenosti rješavanja. Neispravni odgovori ne donose negativne bodove. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline (zadataka višestrukog izbora) na svakoj od dviju ispitnih razina pristupnik može ostvariti 20 bodova. U zadatcima kratkih odgovora pristupnici upisuju odgovor na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. Svaki ispravno rješen zadatak (odnosno dio zadatka ako se traži više kratkih odgovora) donosi jedan bod. Neispravni odgovori ne donose negativne bodove. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline (zadataka kratkih odgovora) na osnovnoj razini pristupnik može ostvariti 20 bodova. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline na višoj razini pristupnik može ostvariti 26 bodova. U zadatcima produženih odgovora (samo na višoj ispitnoj razini) potrebno je prikazati postupak rješavanja te upisati odgovor i postupak na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. U trećoj ispitnoj cjelini boduje se:

• postavljanje zadatka
• postupak
• odgovor prema razrađenoj bodovnoj shemi

Pri vrednovanju zadataka produženih odgovora treba imati na umu:

• da se priznaju točna rješenja dobivena na razne načine
• da se pristupniku koji je pogrešno prepisao zadatak te ga zatim točno riješio (a da pritom zadatak nije promijenio smisao niti je pojednostavljen) oduzima 1 bod od predviđenog broja bodova za taj zadatak
• da se pristupniku koji je učinio pogrešku u zadatku produženog odgovora (a da pritom zadatak nije promjenio smisao niti je pojednostavljen) boduju svi ispravno provedeni koraci

Uspješnim rješavanjem treće ispitne cjeline na višoj razini pristupnik može ostvariti 14 bodova. Uspješnim rješavanjem na osnovnoj razini pristupnik može ostvariti ukupno 40 bodova. Uspješnim rješavanjem ispita na višoj razini pristupnik može ostvariti ukupno 60 bodova. Struktura ispita iz matematike na državnoj maturi za svaku od dviju ispitnih razina prikazana je u slijedećoj tablici

>

Bodovni udio pojedine ispitne cjeline na državnoj maturi za svaku od dviju ispitnih razina prikazan je u slijedećoj tablici. Postotni udio pojedine ispitne cjeline odnosi se na postotak ukupnog broja bodova pojedine ispitne cjeline u ukupnom broju bodova. Moguće odstupanje udjela pojedine ispitne cjeline isnosi ±5.